Asimilacija gradišćanskih
Hrvat*ic do 1921.

prinos Michaela Schreibera

Jur približno 500 ljet asimilacija na različne načine i u različni jakosti oblikuje povijest hrvatske narodne grupe. U svojemu prinosu se Michael Schreiber posvećuje pitanju značenja, oblikovanja kot i prostorne i vrimenske dimenzije asimilacije gradišćanskih Hrvatov do nastajanja Gradišća.

Asimilacija gradišćanskih
Hrvat*ic po 1921.

prinos von Michaela Schreibera

Iz perspektive gradišćanskohrvatske narodne grupe je 20. stoljeće, stoljeće asimilacije. U video-clipu Michael Schreiber objašnjava ki izazovi i razvoj dogodjajev su nastupili po završetku Prvoga svitskoga boja i zač je nastao pritisak za asimilacijom osebujno velik.

Kako je hrvatski jezik skrsnuo
iz Dolnje Austrije

prinos Ralfa Grabuschniga

Još u 19. stoljeću je bilo u Dolnjoj Austriji brojnih sel, kade su ljudi govorili hrvatski. Osebito u Moravskom polju/Marchfeld je hrvatski u neki seli bio lingua franca. Ralf Grabuschnig dava u svojem klipu odgovore o egzistenciji bivših hrvatskih otokov u Dolnjoj Austriji, povjesničar tematizira asimilaciju, ka je u 19. stoljeću peljala do izumiranja hrvatskoga jezika i kulture u regiji. Zvana toga daje uvid, kade se onde još najdu neki slijedi hrvatskoga jezika.

Državni ugovor i
Zakon o narodni grupa

prinos Ralfa Grabuschniga

S potpisanjem Državnoga ugovora u 1955. ljetu je Austrija po Drugom svitskom boju opet postala neodvisno, suverena i demokratska država. Za gradišćanskohrvatsku narodnu grupu je pred svim Član 7 toga ugovora važan, jer sadržava manjinska prava. U svojem predavanju dava Ralf Grabuschnig pregled o putu do Državnoga ugovora i o značenju za narodnu grupu.

O političkoj reprezentaciji

prinos Konstantina Vlasicha

1976. ljeta je zaključen Zakon o narodni grupa, ki sadržava i gremije (takozvane savjete) za svaku narodnu grupu. Zač se je ugodalo sastavljenje toga gremija stoprv u 1993. ljetu, ku funkciju ima gremij i kako općenito stoji za reprezentaciju manjin, na to dava Konstantin Vlašić odgovore u videoklipu.

Povezivanje gradišćanskih
Hrvat*ic s drugimi manjinami

prinos Vere Buranić

Da si more očuvati svoj jezični i kulturni identitet je za hrvatsku narodnu grupu povezivanje s drugimi narodnimi grupa, kako na nacionalnoj, tako i na medjunarodnoj razini, od centralnoga značenja. Ke institucije pri tom imaju važnu ulogu i kakove šanse ali i izazovi proizlazu iz ovoga povezivanja, povida Vera Buranić.

podupirano od

 

u kooperaciji s

Telefon

+43 (0) 2686 66 88 612

Adresa

Domplatz 21
7000 Eisenstadt
Austria